ISLAND NOVA ČLANICA EU? ISLANDSKI BIRAČI ODLUČUJU O MOGUĆEM ČLANSTVU

ISLAND NOVA ČLANICA EU? ISLANDSKI BIRAČI ODLUČUJU O MOGUĆEM ČLANSTVU

Islanđani danas izlaze na prijevremene parlamentarne izbore koji bi mogli otvoriti vrata raspravi o ulasku zemlje u Europsku uniju, temi koja već godinama izaziva podijeljena mišljenja. Prvi put nakon više od desetljeća, pitanje članstva u EU našlo se u središtu predizborne kampanje, a ankete ukazuju na rastuću potporu proeuropskim opcijama.

Prema ispitivanjima javnog mnijenja, podrška ulasku u EU porasla je na nešto više od 45%, dok se 35% birača protivi, a ostatak je neodlučan. Ovo predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne godine, kada je interes za članstvo bio znatno niži.

Jedan od glavnih razloga ovog trenda leži u sve većim životnim troškovima. Zagovornici EU tvrde kako bi članstvo moglo pomoći islandskom gospodarstvu smanjenjem trgovinskih barijera te uvođenjem eura, što bi stabiliziralo tečaj valute i smanjilo ekonomske turbulencije.

Iako Island nije član EU, već sudjeluje u europskom jedinstvenom tržištu, šengenskom prostoru i Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA), aktualne gospodarske poteškoće ponovno su aktualizirale pitanje formalnog članstva.

Rat u Ukrajini također je utjecao na stavove javnosti, potičući razmišljanja o jačanju veza s europskim saveznicima. Jon Steindor Valdimarsson, suosnivač proeuropske Reformske stranke, smatra da ovakvi događaji potiču pitanja o sigurnosnim i političkim prednostima EU.

Premijer Bjarni Benediktsson raspustio je parlament u listopadu zbog nesuglasica unutar tročlane koalicije i zakazao izbore za kraj studenog. Oporbena Reformska stranka, koja vodi u anketama zajedno sa socijaldemokratima, najavila je referendum o članstvu u EU ako dođe na vlast. No, socijaldemokrati upozoravaju da bi preuranjen referendum mogao dodatno podijeliti naciju.

Ako bi ove dvije stranke formirale koaliciju, referendum o početku pregovora s EU mogao bi se održati u roku od četiri godine. Pozitivan ishod bio bi prvi korak prema članstvu, nakon čega bi konačnu odluku ponovno donijeli građani.

Island je poznat po političkoj nestabilnosti, s biračima koji gotovo uvijek smjenjuju vlast na izborima. Iznimka je Katrin Jakobsdottir iz Pokreta lijevo-zelenih, koja je ostala na dužnosti nakon izbora 2021. zahvaljujući uspješnom upravljanju pandemijom. Njezin nasljednik Benediktsson preuzeo je dužnost ove godine, ali ankete pokazuju da bi njegova stranka mogla izgubiti potporu na predstojećim izborima.

Kako god završili ovi izbori, budućnost islandske politike, posebno u kontekstu EU, ostaje neizvjesna, ali sve dinamičnija.