Odgođeno uvođenje obaveznog vojnog roka nakon predsjedničkih izbora

Nakon nedavnih izjava ministra obrane Ivana Anušića o mogućem uvođenju obaveznog vojnog roka od 1. siječnja, čini se da će se taj plan ipak odgoditi. Naime, prema najnovijim informacijama, politička odluka o uvođenju vojnog roka odgođena je za vrijeme nakon predsjedničkih izbora.

Uz to, najavljene izmjene Zakona o obrani, kojima bi se smanjile predsjedničke ovlasti, također će biti odgođene. To znači da će vojni rok početi ipak kasnije nego što se prvotno planiralo.

Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je da su prijedlozi izmjena Zakona o obrani već upućeni na Vladu, ali da se po tom pitanju ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori.

Osim toga, mediji su primijetili da bi se, da je 1. siječnja realan rok, već moralo prići izmjenama i drugih dijelova Zakona o obrani, gdje se još uvijek navode detalji staroga vojnog roka poput njegova trajanja od šest mjeseci.

Anušić je istaknuo da su izmjene Zakona nužne kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje Oružanih snaga u budućnosti, bez obzira na to tko će biti izabran za predsjednika.

Također, ministar je istaknuo kako je sustav spreman za početak obuke u sklopu obveznog vojnog roka te da je godišnji potencijal mladića za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja između 17.000 i 18.000. Međutim, priziv savjesti i dalje predstavlja problem, jer je zadnjih godina 75% mladih odabiralo opciju da vojni rok "služe" u domovima umirovljenika i drugim javnim ustanovama.

S obzirom na sve navedeno, jasno je da će uvođenje vojnog roka ipak biti odgođeno, a odluka o tome će biti donesena nakon predsjedničkih izbora. Sve oči su sada uprte u politički konsenzus oko ove teme, koja je očito vrlo osjetljiva i kompleksna.

Uz to, očekuje se da će se nakon izbora provesti i izmjene Zakona o obrani, kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje Oružanih snaga u budućnosti. Sve u svemu, ovo su važne promjene koje će imati značajan utjecaj na vojnu obvezu mladih ljudi u Hrvatskoj.