VOYAGER 1: PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST LETJELICE

5. rujna 1977. godine, u SAD-u je NASA lansirala u svemir svemirsku sondu Voyager 1 kao dio programa Voyager, zajedno sa svojim "blizancem" Voyagerom 2. Glavna misija Voyagera 1 bila je istraživanje vanjskog Sunčevog sustava, posebno planeta Jupitera i Saturna, te njihovih mjeseca i prstenova.

Voyager 1 postigao je nekoliko ključnih otkrića, uključujući prve detaljne fotografije Jupitera, Saturna i njihovih mjeseca. Otkrio je mnoge nove činjenice, poput vulkanske aktivnosti na Jupiterovom mjesecu Io i složene strukture Saturnovih prstenova.

Nakon završetka glavne misije, Voyager 1 nastavio je svoj put prema granicama Sunčevog sustava. U kolovozu 2012. godine postao je prva ljudska letjelica koja je ušla u međuzvjezdani prostor, što znači da je napustila heliosferu, odnosno područje koje stvara Sunčeva magnetosfera.

Voyager 2 je isto učinio u studenom 2018. godine. Obje sonde sada izlaze iz Sunčevog sustava i pozicionirane su između Kuiperovog pojasa i Oortovog oblaka. Za obje sonde se prestanak rada očekuje oko 2025. godine kada generatori više neće generirati dovoljno energije za komunikaciju.

Za oko 300 godina se smatra da će Voyager 1 ući u Oortov oblak i izaći iz njega za 30 000 godina. 40 000 godina će trebati za susret s prvom zvijezdom na udaljenosti od 1,6 svjetlosnih godina.