WIKIPEDIJA SE SUOČAVA S KRIZOM: MOŽEMO LI TO SPASITI?

Od 15. siječnja 2001. godine, utemeljena je slobodna internetska enciklopedija koju svatko može uređivati, odnosno Wikipedija. Wikipedija je jedan od najvećih i najčešće korištenih izvora informacija na internetu, te sadržaj se pojavljuje u svemu, od srednjoškolskih seminarskih radova i pub trivijalnih pitanja do sažetaka tražilice i glasovnih pomoćnika. Alati poput Googleovih AI Pregleda i ChatGPT-a uvelike se oslanjaju na Wikipediju, iako u svojim odgovorima rijetko navode zasluge stranice.

Međutim, tu nastaje veliki problem. Za aplikacije umjetne inteligencije, Wikipedija gubi značaj u umovima čitatelja i potencijalnih suradnika. Kada netko primijeti temu koja je loše opisana na Wikipediji, mogao bi se osjetiti motiviranim da je ispravi. Ali taj duh nemogućnosti nestaje kada se pogreška pojavi kroz AI sažetak, gdje izvor informacija nije jasan.

U Katowicama, Poljska, na prošlomjesečnoj godišnjoj konferenciji Wikimanije, mnogi su govornici istaknuli kako se Wikipedija suočava s takozvanom „egzistencijalnom“ krizom, koji danas koriste mnogi mladi učenici generacije Z. Prema podatcima, oko 20% urednika je između 18-24 godina, te se zahtjeva da se taj broj još više poveća. Iako bi različite generacije mogle na kraju pronaći zajednički jezik, budući odnos između ljudskih urednika i umjetne inteligencije ostaje neizvjestan.

Hoće li AI na kraju zamijeniti ljudske dobrovoljce? Nadaju se urednici i čitatelji da neće.